Keratoza: Vrste, slike, da li je maligna i kako se uklanja

SADRŽAJ OVOGA SAJTA JE ZAŠTIĆEN AUTORSKIM PRAVIMA, SVAKO KOPIRANJE, KORIŠĆENJE BILO KOJEG SADRŽAJA, DELA TEKSTA, FOTO ILI VIDEO MATERIJALA JE STROGO ZABRANJENO.

lekar dermatoskopom pregleda keratozu na koži leđa

Keratoza je zadebljanje površinskog sloja kože koje nastaje kada se ćelije epidermisa, keratinociti, umnožavaju brže nego što se ljušte. Najčešća, seboroična keratoza, dobroćudna je i sa godinama se javlja kod sve većeg broja ljudi [1]. Aktinična keratoza nastaje pod uticajem UV zračenja i spada u promene koje mogu da prethode karcinomu kože [2]. Zato svaku novu, promenjenu ili krvareću promenu treba pokazati lekaru, a ne procenjivati je po fotografiji.

Šta je keratoza?

Keratoza je zajednički naziv za promene kod kojih se rožnati sloj kože zadebljava i izdiže iznad okolne kože. Pod tim imenom kriju se stanja različite prirode, od potpuno bezopasnih izraslina do promena koje traže praćenje. Seboroične keratoze spadaju u benigne tumore kože, dobroćudne izrasline epidermisa.

Uzrok zavisi od vrste. Kod seboroične keratoze ulogu imaju godine i nasledna sklonost, dok je kod aktinične keratoze glavni uzrok dugogodišnje izlaganje suncu. Od toga o kojoj se keratozi radi zavisi i kako izgleda i koliko pažnje traži.

Vrste keratoza: kako izgledaju

Vrste keratoza koje se najčešće sreću u ordinaciji su seboroična i aktinična keratoza, a pod sličnim imenom govori se i o hiperkeratozi. Razlikuju se po izgledu, uzroku i riziku.

Seboroična i aktinična keratoza: Osnovne razlike

Osobina Seboroična keratoza Aktinična keratoza
Izgled okrugla ili ovalna, ispupčena; od boje kože do crne hrapava, ljuspasta mrlja
Uzrok godine, nasledna sklonost dugogodišnje izlaganje suncu
Gde se javlja na različitim delovima tela koža izložena suncu: lice, poglavina, šake
Rizik dobroćudna u malom procentu prelazi u planocelularni karcinom

Tabela 1: Seboroična i aktinična keratoza: Osnovne razlike

Seboroična keratoza (Keratosis seborrhoica)

seboroične keratoze slike: ispupčene smeđe promene na koži leđa
Seboroične keratoze različite veličine i boje

Seboroična keratoza je najčešća dobroćudna promena kože. Obično je okrugla ili ovalna i ispupčena, a boja joj ide od boje kože i žućkaste do svetlosmeđe i crne. Veličina varira od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Broj promena raste sa godinama i u starijem dobu ih može biti na stotine, podjednako kod muškaraca i žena, a česta je i porodična sklonost.

Aktinična (solarna) keratoza

aktinična keratoza slike: hrapava ljuspasta mrlja na koži poglavine
Aktinična keratoza na koži izloženoj suncu

Aktinična keratoza, poznata i kao solarna keratoza, nastaje na koži dugo izloženoj suncu. Najčešće se javlja na licu, poglavini i šakama kao hrapava, ljuspasta mrlja [3]. Procenjuje se da je ima oko 14% ljudi u svetu, a oko 23% pojedinačnih promena spontano nestane; kada ih je više na istom području, povlačenje je znatno ređe [4]. Mali deo aktiničnih keratoza vremenom pređe u planocelularni karcinom kože, zbog čega se ove promene prate ili leče.

Hiperkeratoza: zadebljanje kože koje nije isto što i keratoza

Hiperkeratoza je širi pojam i označava svako zadebljanje rožnatog sloja kože, bez obzira na uzrok [5]. Najčešće nastaje kao odbrana kože od pritiska i trenja, zbog čega se tipično viđa na stopalima [6]. Hiperkeratoza je, dakle, opis promene na koži, a ne posebna bolest poput seboroične ili aktinične keratoze. Hrapave tačkice na nadlakticama, poznate kao guščija koža, takođe su drugo stanje. Izgled keratoze delimično zavisi i od mesta na kom se pojavi.

Gde se keratoze javljaju?

Keratoze se javljaju na različitim delovima tela, a aktinične se po pravilu nalaze na koži izloženoj suncu.

Keratoza na licu

Keratoza na licu je često aktinična, jer je lice deo tela koji je najviše izložen suncu. Na licu se javljaju i seboroične keratoze. Zbog vidljivosti je kod promena na licu važan i način uklanjanja: metoda treba da ukloni promenu, ali i da ostavi što manji trag.

Keratoza na glavi, vratu i telu

Keratoza na glavi, na delu poglavine bez kose, češće je aktinična, jer je ta koža godinama direktno izložena suncu. Na vratu i telu javljaju se promene obe vrste. Promene koje se iritiraju, svrbe ili se upale, na primer od trenja odeće, čest su medicinski razlog za uklanjanje [7]. Tamne keratoze na telu najčešće zbunjuju zato što liče na mladeže.

Keratoza ili mladež: kako ih razlikovati

keratoza ili mladež: poređenje glatkog mladeža i ispupčene keratoze
Mladež i seboroična keratoza mogu da liče

Keratoza i mladež razlikuju se po poreklu: mladež nastaje od ćelija koje stvaraju pigment, a seboroična keratoza od površinskih ćelija kože. Ipak, oko nije pouzdan sudija. Kod promena uklonjenih kao mladeži, najčešća izmena dijagnoze posle patohistološke analize bila je seboroična keratoza, u 10,3% slučajeva [8].

Za procenu je korisno znati kako izgledaju zdravi, a kako sumnjivi mladeži, ali konačnu reč daju dermoskopski pregled i, kada je potrebno, analiza tkiva. Razlika je važna i zbog zdravlja, jer se iza sličnog izgleda ponekad krije maligna promena.

Može li se pre analize sigurno znati o kojoj je promeni reč?

Ne uvek. Dermoskopski pregled olakšava procenu, ali pouzdanu dijagnozu daje tek patohistološka analiza tkiva. Procena po izgledu ima granicu, pa se dešava da različiti lekari istu promenu procene različito. Kada procena nije sigurna, promena se uklanja tako da tkivo može da se pošalje na analizu, što preporučuju i autori velike serije nalaza iz bolnice Massachusetts General [9].

Da li je keratoza maligna?

Seboroična keratoza je dobroćudna, a aktinična keratoza može u malom procentu slučajeva da pređe u planocelularni karcinom. Rizik za pojedinačnu aktiničnu keratozu procenjuje se na od 0 do 0,075% godišnje. Kod starijih osoba sa više ovakvih promena rizik iznosi 0,6% godišnje i raste na 2,57% četiri godine posle dijagnoze [10].

Pregled studija izdvaja znake koji ukazuju da aktinična keratoza postaje maligna [11]:

  • Upala ili otvrdnuće promene
  • Prečnik veći od 1 cm
  • Brz rast promene
  • Krvarenje bez povrede
  • Crvenilo oko promene
  • Ranica koja ne zarasta

Promenu koja menja boju, oblik ili ivice treba proveriti i zbog znakova melanoma, jer melanom ponekad liči na seboroičnu keratozu. Krvarenje takođe ne treba pripisivati običnoj keratozi, jer spada među znake zbog kojih se promena pregleda. Zbog toga od načina uklanjanja zavisi i da li će promena biti pregledana pod mikroskopom.

Uklanjanje keratoza: koje metode postoje

Uklanjanje keratoza radi se hirurški, zamrzavanjem, radiotalasima ili laserom, a izbor zavisi od vrste, veličine i mesta promene [12]. Seboroična keratoza se najčešće uklanja iz estetskih razloga ili kada se iritira, dok se kod aktinične keratoze lečenje preporučuje zbog rizika. Izbor metode zato nije stvar ukusa: prvo se utvrđuje o kojoj je promeni reč, pa se tek onda bira način uklanjanja, jer promena uklonjena bez analize ne može naknadno da se proveri.

Uklanjanje seboroične keratoze: Uspešnost metoda u randomizovanoj studiji [13]

Metoda Uklonjeno promena

Daje tkivo za analizu

Kiretaža (hirurško struganje) 87,5% da
Laser 532 nm 55% ne
Krioterapija 50% ne

Tabela 2: Uklanjanje seboroične keratoze

uklanjanje keratoza kiretažom u operacionoj sali
Kiretaža daje tkivo za analizu

Hirurško uklanjanje i patohistološka analiza

Hirurško uklanjanje, kiretažom ili ekscizijom, jedina je metoda koja uz uklanjanje daje i tkivo za patohistološku analizu. To je važno jer izgled vara. Od 9.204 promene poslate na analizu kao seboroična keratoza, 61 promena, odnosno 0,66%, bila je melanom. U istoj randomizovanoj studiji iz tabele kiretaža je uklonila više promena od lasera i zamrzavanja. Pošto se seboroična keratoza najčešće uklanja iz estetskih razloga, izgled kože posle zahvata jedan je od glavnih kriterijuma pri izboru metode.

Tečni azot (krioterapija)

Krioterapija uklanja keratozu zamrzavanjem tečnim azotom i ne zahteva rez. Metoda je brza, ali ne daje uzorak za analizu. U randomizovanoj studiji zamrzavanje je kod 3,1% promena ostavilo svetliju kožu, a kod 6,3% potpun gubitak pigmenta na tom mestu [14]. Kod promena na licu zato je važno unapred znati kakav trag metoda može da ostavi.

Radiotalasi i laser

Radiotalasi i laser uklanjaju keratozu bez reza, razaranjem tkiva promene. U pomenutoj studiji laser je uklonio 55% promena. Iskustva pacijenata iz iste studije pokazuju raskorak: laser im je bio najpraktičniji, iako je uklonio manje promena od kiretaže. Kao i zamrzavanje, ove metode ne daju tkivo za analizu, pa su pogodne kada je dijagnoza sigurna. Ni laser ne garantuje da neće ostati trag: posle laserskih tretmana opisane su i svetle i tamne fleke na koži.

Kreme za keratoze: šta mogu, a šta ne

Kreme za keratoze ne uklanjaju seboroičnu keratozu pouzdano. Čak je i jedini lokalni preparat koji je američka Agencija za hranu i lekove (FDA) odobrila za ovu namenu, koncentrovani rastvor koji nanosi lekar, potpuno uklonio sve četiri tretirane promene kod samo 4% odnosno 8% pacijenata u dve velike studije [15].

Kod aktinične keratoze dermatolog može da propiše kremu za lečenje šireg područja kože, jer je cilj i lečenje promena koje se još ne vide. Crvenilo, ljuštenje i kraste tokom takvog lečenja očekivana su reakcija kože, a ne znak da krema ne deluje; jače crvenilo bilo je povezano sa uspešnijim lečenjem, a unapred poznat tok reakcije pomaže da se terapija ne prekine pre vremena [16].

Najbolja krema za keratoze zato ne postoji kao opšti savet, a flasteri i preparati bez recepta nisu zamena za pregled. Isto važi i za metode koje se predstavljaju kao prirodne.

Da li je moguće ukloniti keratoze prirodnim putem?

kućni preparati za uklanjanje keratoza prirodnim putem pored lekarskog nalaza
Kućni recepti nemaju klinički dokaz

Uklanjanje keratoza prirodnim putem nema potvrdu u istraživanjima. Za kućne recepte koji kruže forumima, poput sirćeta, belog luka ili ulja, nisu objavljeni klinički dokazi o delotvornosti, a i nove lokalne metode imaju ograničene dokaze. Ako i preparat koji je prošao kliničke studije uklanja sve promene kod manjine pacijenata, kućni recept ne može da bude pouzdano rešenje. Isto važi i za preparate namenjene virusnim bradavicama: mazanje promene koja nije pregledana samo odlaže dijagnozu. Promena koja se skine kod kuće ne može se poslati na analizu, što je kod aktinične keratoze propuštena prilika da se na vreme uoči prelazak u karcinom. Neka pitanja o keratozama postavljaju se toliko često da zaslužuju kratak, direktan odgovor.

Česta pitanja

Da li keratoza boli, svrbi ili krvari?

Keratoza obično ne boli, ali može da se iritira, svrbi, upali ili postane bolna. Krvarenje ili brz rast promene razlog su za pregled.

Da li se ove promene javljaju i kod mlađih osoba?

Da, keratoze nisu vezane samo za stariju životnu dob. U studiji na 503 pacijenta sa promenama koje su ličile na ravne bradavice, 34,6% je posle analize imalo seboroičnu keratozu, a prosečna starost te grupe bila je 39,3 godine [17]. Promenu koja raste zato ne treba prekrivati šminkom i čekati, bez obzira na godine.

Da li se promene vraćaju posle uklanjanja?

Nove seboroične keratoze javljaju se i dalje sa godinama, pa pojava novih promena posle zahvata ne znači da je uklanjanje bilo loše. Metode koje ne uklone celu promenu, kao zamrzavanje u pomenutoj studiji, češće ostavljaju deo promena za ponovni tretman.

Šta ako se zamrzne promena koja je ipak mladež?

Zamrznuta promena ne može naknadno da se analizira. Zato se kod promena čija dijagnoza nije sigurna prednost daje hirurškom uklanjanju, koje daje tkivo za patohistološku analizu [13].

Kako sprečiti nove keratoze?

Zaštita od sunca smanjuje nastanak aktiničnih keratoza. U randomizovanim studijama svakodnevna upotreba kreme za sunčanje smanjila je nastanak novih aktiničnih keratoza, uz stopu od 0,62 u odnosu na kontrolnu grupu posle šest meseci, i ukupan broj promena za oko 24% za dve godine.

Brinite o svojoj koži: Svaku novu promenu pokažite stručnjaku

konsultacija kod plastičnog hirurga zbog keratoze na podlaktici
Pregled pre odluke o uklanjanju

Većina keratoza je benigna, ali aktinična keratoza je prekancerozna promena, a tu razliku pouzdano postavlja dermatolog, ne fotografija ili forum. Svaku novu hrapavu ili ljuspastu promenu na koži izloženoj suncu, kao i keratozu koja raste, zadebljava se, postaje bolna ili krvari, treba što pre pokazati dermatologu.

Kada je promenu potrebno ukloniti, zato što je dermatolog preporučio uklanjanje ili zato što smeta estetski, Prof. dr Milan Jovanović je uklanja hirurški i šalje tkivo na patohistološku analizu, pa nalaz potvrđuje o kakvoj promeni se radi. Ako razmišljate o uklanjanju keratoze, zakažite konsultaciju.

 

Reference

  1. https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/ddg.14984
  2.  https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38451047/
  3. https://www.jaad.org/article/S0190-9622(21)00502-8/fulltext
  4. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC12471434/
  5. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/books/NBK562206/
  6. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC10130441/
  7. https://cdn.clinicaltrials.gov/large-docs/91/NCT03148691/Prot_SAP_000.pdf
  8. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8383488/
  9. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12472343/
  10. https://www.frontiersin.org/journals/immunology/articles/10.3389/fimmu.2025.1518633/full
  11. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC9571814/
  12. https://www.frontiersin.org/journals/medicine/articles/10.3389/fmed.2026.1764657/full
  13. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/40619638/
  14. https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/hsr2.70154
  15. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32646224/
  16. https://doi.org/10.1111/bjd.20570
  17. https://www.nature.com/articles/s41598-024-55617-1

Piše: plastični hirurg Prof. dr Milan Jovanović

Plastični hirurg Prof. dr Milan Jovanović

Prof. dr Milan Jovanović, specijalista plastične rekonstruktivne i estetske hirurgije, je jedan od hirurga sa najvećim iskustvom i jedan od najboljih poznavalaca iz antiaging-a, plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije na ovim prostorima.

Šef je Katedre za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Autor je preko 330 radova iz oblasti plastične hirurgije koji su prezentovani na mnogim kongresima i štampani u najeminentnijim svetskim časopisima iz oblasti plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije.

Prof. dr Milan Jovanović je jedan od retkih lekara koji je objavio patent iz oblasti plastične hirurgije.

Pročitajte više o hirurgu ili posetite društvene mreže:

Piše: plastični hirurg Prof. dr Milan Jovanović

Plastični hirurg Prof. dr Milan Jovanović

Prof. dr Milan Jovanović, specijalista plastične rekonstruktivne i estetske hirurgije, je jedan od hirurga sa najvećim iskustvom i jedan od najboljih poznavalaca iz antiaging-a, plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije na ovim prostorima.

Šef je Katedre za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Autor je preko 330 radova iz oblasti plastične hirurgije koji su prezentovani na mnogim kongresima i štampani u najeminentnijim svetskim časopisima iz oblasti plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije.

Prof. dr Milan Jovanović je jedan od retkih lekara koji je objavio patent iz oblasti plastične hirurgije.

Pročitajte više o hirurgu ili posetite društvene mreže:

Podelite ovu stranicu